Otok Mljet izgledom je veoma nerazveden i izdužen, širina mu je prosječno 3 km, a dugačak je 37 km. Nacionalni park "Mljet" nalazi se na njegovom sjeverozapadnom dijelu, a proglašen je NP-om 1960. godine zahvaljujući svojoj jedinstvenoj prirodi. Obala je puna klifova, hridina i brojnih otočića, a okolna brda strmo se izdižu ponad morske površine prikrivajući polja i drevna kamenita naselja. Najinteresantniji dio NP-a je sustav slanih jezera, Veliko i Malo jezero, koji predstavljaju jedinstveni geološki i oceanografski fenomen u kršu. U početku ta dva jezera bila su slatkovodna, a još je interesantnija činjenica da se na Velikom jezeru nalazi otočić Sv. Marije na kojem je izgrađen benediktinski samostan i crkva koji potječu iz 12. st. Ujedno je radi svog ugođaja taj otočić postao i simbol NP-a. Također NP je prepun kraških podzemnih staništa: špilja, polušpilja i jama, a sadrži još jednu jedistvenost, mljetske "blatine", rijetke pojave povremenih boćatih jezera koja s vremena na vrijeme isušuju. No, cijeli otok sam po sebi zadivljuje jer ga mnogi smatraju još uvijek očuvanim od ljudske ruke, te je prepun zelenila koje se nalazi do samih obala, stoga je i dobio naziv "Zeleni otok". Dakle vegetacija otoka je veoma bujna, na njemu se nalazi čak 5 različitih vrsta šuma. Fauna je također specifična najviše zbog odustnosti zmija kojima se hrane indijski mungosi, a i dnevne ptice grabljivice, orao zmijar. U toj bujnoj vegetaciji možemo susresti veliki broj ptica pjevica, zatim sivog puha, ili divlje svinje, a u vodama otoka nekada su u velikom broju živile i sredozemne medvjedice (danas je taj sisavac postao ugrožena vrsta) koje sada uprava NP-a nastoji ponovno naseliti. Dakle NP Mljet, a i cijeli otok pravi je raj za sve ljubitelje prirode i zelenila.